© marinetraffic.com
brzina
---
---
kurs
---
---
Preneseno
---
---
MIN ---
Nacrt
MAX ---
brodovi: 1921858 luke: 20618 stanice: 20618 svjetionici: 14670
Brodski radar je elektronski navigacijski instrument koji se koristi za otkrivanje položaja i kretanja brodova oko vlastitog broda.
Brodski radar emituje elektromagnetne impulse koje reflektuju drugi brodovi ili objekti u blizini. Povratne signale prima radar i pretvaraju u sliku koja se prikazuje na ekranu radara.
Brodski radar pruža informacije o udaljenosti, brzini i smjeru drugih brodova ili objekata u tom području.
Domet pomorskog radara ovisi o performansama uređaja i vremenskim uvjetima. Međutim, domet se obično kreće od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara.
Postoji nekoliko vrsta pomorskih radara uključujući radar X-pojasa, radar S-pojasa i radar s Doplerovim efektom.
Razlika između radara X-band i S-band radara leži u frekvenciji na kojoj se emituju elektromagnetski impulsi. X-band radar ima višu frekvenciju i nudi veću rezoluciju, dok radar S-pojasa ima nižu frekvenciju i nudi veći domet.
Doplerov efekat je pojava u kojoj se frekvencija elektromagnetnih talasa menja kada se izvor ili prijemnik pomera u odnosu na talas. Brodski radar s Doplerovim efektom tako može mjeriti brzinu brodova u tom području.
Brodovi su prikazani na radarskom ekranu kao treptaji ili eho. Veličina i oblik blipa ovisi o veličini i obliku broda, kao i udaljenosti i okruženju.
ARPA je skraćenica od Automatic Radar Plotting Aid i karakteristika je pomorskih radarskih sistema koja pruža mogućnost automatskog crtanja i izbjegavanja sudara. ARPA sistemi mogu izračunati i prikazati položaj, brzinu i smjer drugih plovila kako bi pomogli u sigurnoj plovidbi i izbjegavanju sudara.
Preciznost brodskog radara mjeri se faktorom predajnika, rezolucijom, stopom ponavljanja, osjetljivošću i stabilnošću sistema.
Pomorski radar zahtijeva redovno održavanje i kalibraciju kako bi se osiguralo da ispravno radi. Također je važno da se antena i ostale komponente održavaju čistima i bez prljavštine, snijega i leda.
Kada koristite pomorski radar, moraju se poduzeti određene mjere opreza kako bi se osiguralo da je uređaj siguran i učinkovit. Ovo uključuje korištenje antenskih stubova i nosača koji su prikladni za određenu antenu i uređaj, te praćenje okolnog područja radi mogućih smetnji i smetnji.
Brodski radar igra važnu ulogu u navigaciji otvorenim morem jer omogućava brodu da otkrije i izbjegne druge brodove i objekte u blizini. Posebno je koristan u uslovima loše vidljivosti i lošeg vremena.
Na brodski radar mogu uticati kiša, snijeg i magla po lošem vremenu, jer ovi materijali mogu apsorbirati i reflektirati elektromagnetne signale. U nekim slučajevima na brodski radar mogu utjecati i uvjeti na moru i kretanje valova.
Maksimalni domet pomorskog radara ovisi o performansama uređaja i vremenskim uvjetima. Obično, međutim, brodski radar može otkriti brodove na udaljenosti od nekoliko kilometara.
Prednosti radara X-band su visoka rezolucija i preciznost, što omogućava otkrivanje malih objekata i prepreka. Nedostaci su što je podložan smetnjama od kiše i magle i što ima ograničen domet.
Prednosti radara S-opsega su veći domet od radara X-pojasa i manja osjetljivost na smetnje od kiše i magle. Nedostaci su niža rezolucija i preciznost u odnosu na radar X-band.
Višefrekventni radarski sistemi nude prednosti radara i X-band i S-band radara i mogu se prebacivati između frekvencija po potrebi. Nedostaci su veći troškovi i složenost.
Glavne karakteristike ARPA-e su automatsko crtanje i funkcija izbjegavanja sudara, izračunavanje i prikaz položaja, brzine i smjera drugih brodova, te praćenje okolnog područja radi mogućih sudara.
Brodski radar može se koristiti za spašavanje brodolomaca tako što pomaže u lociranju nestalog broda i prenosi njegovu poziciju spasilačkim timovima.
ECDIS (Electronic Chart Display i informacioni sistem) je napredni navigacioni sistem koji koristi elektronske nautičke karte i informacije u realnom vremenu o plovilima i okolnim objektima da bi pomogao u bezbednoj i efikasnoj plovidbi. ECDIS je učinio navigaciju na moru sigurnijom i efikasnijom i sve se više koristi u modernom brodarstvu.
GPS (Global Positioning System) igra važnu ulogu u navigaciji na moru jer omogućava brodu da odredi svoju tačnu poziciju i prikaže je na elektronskim nautičkim kartama. GPS je posebno koristan kada se krećete u nepoznatim vodama i kada je vidljivost loša.
ARPA (Automatic Radar Plotting Aid) sistem je radarski sistem koji može izračunati i prikazati položaj, brzinu i smjer drugih plovila kako bi pomogao u sigurnoj navigaciji i izbjegavanju sudara. AIS (Automatic Identification System) sistem je sistem koji može identificirati plovila s radio vezom i prenositi informacije kao što su ime, položaj, kurs i brzina. Dok ARPA izračunava položaj drugih brodova na osnovu radarskih informacija, AIS ove informacije dobija direktno od samih brodova.Međutim, oba sistema se mogu koristiti u kombinaciji kako bi se obezbedio sveobuhvatniji nadzor i izbegavanje sudara.
RACON (Radar Beacon) je mali radio koji emituje radarski signal da bi drugim brodovima i navigacijskim sistemima dao referentnu oznaku. RACON-i se često postavljaju na brodove i plutače kako bi se povećala njihova vidljivost i omogućila preciznija navigacija.
EPIRB (Emergency Position Indicating Radio Beacon) je sistem farova za slučaj opasnosti koji se automatski aktivira u slučaju nužde i emituje signal koji timovi za potragu i spašavanje mogu presresti kako bi odredili tačnu poziciju broda. EPIRB-ovi su važan dio sigurnosne opreme na moru i mogu pomoći da se povećaju šanse za preživljavanje brodolomaca.
SART (Radarski transponder za traganje i spašavanje) je sistem signalnih svjetionika za pomoć koji se aktivira u hitnim slučajevima i emituje signal koji radari mogu otkriti. Uobičajeno korišteni na čamcima za spašavanje i prslucima za spašavanje, SART-ovi mogu pomoći da se olakša potraga i spašavanje brodolomaca.
VTS (Vessel Traffic Service) je sistem nadzora dizajniran za koordinaciju i praćenje prometa plovila u prometnim područjima. VTS može prikupljati i prikazati informacije kao što su položaj, kurs i brzina plovila kako bi podržao sigurnu i efikasnu plovidbu.
Radar i sonar su obje tehnologije za lociranje objekata, ali imaju različite primjene i principe rada. Radar koristi elektromagnetne valove za određivanje položaja objekata, dok sonar koristi zvučne valove. Radar se prvenstveno koristi u aeronautici i pomorskoj navigaciji, dok se sonar prvenstveno koristi u podvodnim istraživanjima i vojnim primjenama.
Doplerov radar koristi Doplerov efekat za merenje brzine objekata. Doplerov efekat se javlja kada se frekvencija talasa promeni kako se izvor ili prijemnik pomera u odnosu na talas. Dopler radar neprekidno emituje elektromagnetne talase, koji se odbijaju od objekata i vraćaju u radar. Mjerenjem pomaka frekvencije povratnih valova, radar može izračunati brzinu objekta.
SAR (Synthetic Aperture Radar) je posebna vrsta radara koji može kreirati slike Zemljine površine visoke rezolucije. SAR koristi veliku antenu i složene algoritme za obradu signala za kreiranje slika koje izgledaju slično fotografijama. SAR radar se široko koristi u posmatranju zemlje, praćenju obala i potrazi za nestalim avionima i brodovima.
MARPA (Mini Automatic Radar Plotting Aid) je značajka dostupna na nekim modernim pomorskim radarskim sistemima koja automatski izračunava kurseve, brzine i rizik od sudara obližnjih plovila. MARPA može pomoći u izbjegavanju sudara i olakšati navigaciju.
Glavna razlika između radara X-band i S-band radara je frekvencija elektromagnetnih valova koje koriste. X-band radar koristi frekvenciju od oko 8-12 GHz, dok radar S-band koristi frekvenciju od oko 2-4 GHz. Radar X-band obično ima veću rezoluciju i preciznost, ali je podložniji vremenskim uvjetima kao što su kiša i magla. S-band radar je manje osjetljiv na vremenske prilike i ima veći domet, ali nižu rezoluciju.
Monopulsni radar i radar s faznom rešetkom su dvije različite vrste radarskih antena koje se koriste za generiranje radarskih zraka. Monopulsni radar koristi jednu antenu koja se može usmjeriti u različitim smjerovima kako bi stvorio radarski snop. S druge strane, radar s faznom rešetkom koristi više malih antena koje se mogu elektronski upravljati da bi stvorile radarski snop u različitim smjerovima. Fazni radar obično nudi veću fleksibilnost i preciznost, dok je monopulsni radar jednostavniji i jeftiniji za izradu.
Kao i kod konvencionalnih radarskih sistema X-pojasa i S-pojasa, razlika između radara s faznom rešetkom X-pojasa i radara s faznom rešetkom S-pojasa leži u frekvenciji korištenih elektromagnetnih valova. X-band radar s faznom rešetkom koristi frekvenciju od oko 8-12 GHz, dok radar s faznom rešetkom S-pojasa koristi frekvenciju od oko 2-4 GHz. Općenito, X-band radar s faznom rešetkom nudi veću rezoluciju i preciznost, ali je podložniji vremenskim uvjetima kao što su kiša i magla. S-band radar s faznom rešetkom je manje podložan vremenskim utjecajima i ima veći domet, ali nižu rezoluciju.
Dopler vremenski radar radi slično kao i Doplerov radar, ali koristi elektromagnetne talase niže frekvencije (u opsegu od oko 2-4 GHz). Mjerenjem pomaka frekvencije reflektiranih valova uzrokovanih kretanjem kapi kiše ili snijega, Doppler meteorološki radar može mjeriti brzinu i smjer padavina. Ove informacije se mogu koristiti za poboljšanje vremenske prognoze i upozoravanje na jake oluje ili druge vremenske opasnosti.
AIS (Automatic Identification System) je sistem koji se koristi za prikupljanje i razmjenu informacija o obližnjim plovilima. AIS koristi posebnu vrstu radio tehnologije za automatsko slanje i primanje podataka kao što su naziv broda, položaj, kurs i brzina. Ove podatke mogu primiti druga plovila ili obalna straža kako bi se poboljšala navigacija i izbjegli sudari.
Mnogi moderni brodski radarski sistemi su u stanju da primaju i integrišu AIS podatke. Na radarskom ekranu, plovila koja emituju AIS mogu se prikazati posebnom ikonom koja sadrži informacije kao što su naziv plovila, brzina i kurs. Integracijom AIS-a u radarski sistem, brodovi mogu bolje pratiti svoju okolinu i izbjeći sudare.
Radarske fluktuacije, poznate i kao nered, su signali na radarskom ekranu koji ne potiču od objekata od interesa, već se reflektuju od drugih objekata kao što su zgrade, planine ili mačevi. Ovi signali mogu uticati na čitljivost radarskog ekrana i uticati na sposobnost radarskog sistema da otkrije ciljeve od interesa. Postoji nekoliko tehnika koje se mogu koristiti za smanjenje ili uklanjanje radarskog podrhtavanja, kao što su algoritmi za obradu signala koji poboljšavaju omjer signal-šum ili koriste filtere za odbijanje neželjenih signala.
Domet tipičnog brodskog radara ovisi o nekoliko faktora, kao što su frekvencija korištenog radara, snaga prijenosa i veličina antenskog sistema. U pravilu, moderni brodski radarski sistemi mogu imati domet do 100 nautičkih milja ili više zbog svojih viših frekvencija i većih antena. Međutim, na domet mogu uticati loši vremenski uslovi ili prepreke kao što su planine ili zgrade.
Dvopojasni pomorski radar koristi i X-band i S-pojasne radarske frekvencije kako bi pružio bolji domet i rezoluciju, kao i veću preciznost i robusnost. Radar X-band nudi veću rezoluciju i preciznost, ali je podložniji vremenskim uvjetima kao što su kiša i magla, dok je radar S-band manje osjetljiv na vremenske uvjete i ima veći domet, ali nižu rezoluciju. Dvopojasni brodski radar omogućava brodu da iskoristi prednosti oba frekventna opsega za sveobuhvatniji i precizniji prikaz okoline.
Razlika između solid state i magnetron brodskog radara leži u vrsti elektronskih komponenti koje se koriste. Magnetronski pomorski radar koristi magnetron za generiranje i prijenos elektromagnetnih valova, dok solid state pomorski radar koristi poluvodičke komponente kao što su tranzistori i diode za generiranje i prijenos elektromagnetnih valova. Pomorski radarski sistemi u čvrstom stanju imaju tendenciju da budu energetski efikasniji, pouzdaniji i izdržljiviji od magnetronskih pomorskih radarskih sistema, a imaju i brže vrijeme pokretanja i veću brzinu pulsa. Međutim, magnetronski brodski radarski sistemi mogu imati veću snagu prijenosa i domet.
ARPA (Automatic Radar Plotting Aid) je funkcija koja se može integrirati u moderne brodske radarske sustave i omogućava automatsko otkrivanje i praćenje brodskih objekata. ARPA funkcije mogu uključivati predviđanje kurseva sudara, kreiranje dijagrama staza i izračunavanje kurseva i brzina drugih brodova. ARPA također može pomoći u povećanju sigurnosti na moru pomažući kormilaru broda da rano identificira i izbjegne potencijalne sudare. ARPA funkcije također mogu generirati razna upozorenja i alarme kako bi upozorili kormilara plovila na potencijalne opasnosti.
ECDIS (Electronic Chart Display i informacioni sistem) je elektronski navigacioni sistem koji prikazuje podatke o karti i položaju na ekranu računara. Obično je integriran s brodskim radarskim sistemom i može koristiti svoje podatke za stvaranje točne i ažurne slike okoline. ECDIS omogućava brodu da prati svoju poziciju na karti, planira rute i identificira prepreke i opasnosti na putu. Također može pomoći u povećanju navigacijske točnosti i sigurnosti dajući kormilaru potpuniju i precizniju sliku okoline.
AIS (Automatic Identification System) je sistem za identifikaciju i praćenje brodskih objekata, obično instaliran na većim brodovima. Emituje informacije kao što su naziv broda, položaj, kurs i brzina preko VHF radio frekvencije. Brodski radarski sistemi mogu primiti i koristiti ove informacije kako bi stvorili sveobuhvatniji prikaz okoline i izbjegli kurseve sudara. AIS također može pomoći u poboljšanju komunikacije između plovila i obalnih stanica, povećavajući sigurnost plovidbe.
Postoji nekoliko izazova u korištenju brodskih radarskih sistema, kao što je vidljivost ograničena lošim vremenskim uvjetima ili preprekama kao što su planine ili zgrade. Brodski radari također mogu biti podložni smetnjama od drugih elektroničkih uređaja i izvora signala, što može dovesti do netočnih ili pogrešnih rezultata. Također može biti teško osloniti se na interpretaciju brodskih radarskih podataka jer ona ima tendenciju da pruži apstraktni prikaz okoline, ostavljajući kormilaru broda da ispravno tumači i koristi informacije.
Brodski radarski sistemi mogu pomoći u povećanju sigurnosti na moru pružajući brodu precizan i precizan prikaz okoline, rano otkrivanje potencijalnih sudara i aktiviranje alarma i upozorenja kako bi se kormilar broda upozorio na opasnosti. Brodski radari se također mogu integrirati s drugim navigacijskim sistemima kao što su ECDIS i AIS kako bi pružili sveobuhvatniji i precizniji prikaz okoliša i povećali sigurnost plovidbe. Osim toga, brodski radari se također mogu koristiti za praćenje brodskog prometa i praćenje kretanja brodova, što može pomoći u poboljšanju usklađenosti prometa i koordinacije kretanja broda.
Preciznost brodskih radarskih podataka može se poboljšati raznim mjerama, kao što je korištenje visokokvalitetne radarske opreme dobre rezolucije i osjetljivosti. Također može biti korisno redovito održavati i kalibrirati brodske radare kako bi se osiguralo da ispravno rade i daju točne podatke. Korištenje antena velike snage i osjetljivosti također može pomoći u poboljšanju dometa i preciznosti radara na brodu. Osim toga, integracija s drugim navigacijskim sustavima kao što su GPS i ECDIS omogućava brodskim radarima da rade preciznije i preciznije.
Postoje različiti tipovi pomorskih radara uključujući radare X-pojasa, S-pojasa i L-pojasa. Radari X-band obično imaju veću rezoluciju i osjetljivost, ali su ograničeni na ograničen domet. Radari S-pojasa imaju veći domet, ali nižu rezoluciju od radara X-pojasa. Radari L-pojasa dizajnirani su za upotrebu na manjim plovilima i imaju ograničen domet, ali su obično jeftiniji od drugih radara. Postoje i specijalizirani pomorski radari za korištenje u arktičkim vodama koji su sposobni otkriti i izbjeći sante leda i druge prepreke.
Iako pomorski radari igraju važnu ulogu u navigaciji i sigurnosti na moru, oni također imaju ograničenja. Loše vrijeme poput magle, kiše i snijega može smanjiti vidljivost radarskog sistema i smanjiti tačnost podataka. Osim toga, pomorski radari mogu biti podložni smetnjama od drugih elektroničkih uređaja i izvora signala, što može dovesti do netočnih ili pogrešnih rezultata. Također je važno napomenuti da brodski radarski podaci obično pružaju apstraktni prikaz okoliša i odgovornost je zapovjednika broda da tumači ove podatke i, u kombinaciji s drugim navigacijskim sistemima i informacijama, donosi odgovarajuću navigaciju i donošenje odluka.
Budućnost pomorskih radarskih sistema izgleda svijetla jer se tehnologija i integracija s drugim navigacijskim sistemima nastavljaju razvijati. Očekuje se da će budući brodski radarski sistemi imati još veću rezoluciju i domet, kao i poboljšanu integraciju s drugim navigacijskim sistemima, uključujući autonomnu navigaciju i umjetnu inteligenciju. Osim toga, očekuje se da će se upotreba pomorskih radarskih sistema nastaviti povećavati kao rezultat strožih propisa i standarda za navigaciju i sigurnost na moru.
Na internetu se ne mogu pratiti samo avioni – postoji i brodski radar! Ovdje se mogu pratiti i promatrati pozicije brodova širom svijeta. Ne samo da ćete dobiti informacije o različitim pozicijama broda, već ćete dobiti i informacije specifične za brod Details obezbeđeno. Besplatna ponuda koja će posebno fascinirati ljubitelje brodova.
AIS saopštava veliku količinu podataka koje primaju uređaji za prijem, koji moraju biti u dometu i naknadno evaluirani. Podaci uključuju:
Podaci o putovanju se također prenose. Ovo uključuje destinaciju putovanja, predviđeno vrijeme dolaska i broj ljudi na brodu. Inland AIS također predstavlja dodatne podatke:
| luka | Predviđeno vrijeme dolaska (LT) |
|---|
